Postoji jedna grupa ljudi u Sarajevu. Neki su dugogodišnji prijatelji, neki su se upoznali tek nedavno, ali ih danas povezuje ista ideja i isti osjećaj odgovornosti. Od februara 2024. godine, svakog utorka uveče, okupljaju se kraj Vječne vatre, simbola antifašizma i otpora u samom srcu glavnog grada Bosne i Hercegovina, i čitaju imena ubijene djece Gaze.
Hrvatska je 1996. godine počela čistiti od mina 1.174 četvorna kilometra zemljišta, a od 1998. razminiranje se provodi uz podršku nekoliko donatora, uključujući Europsku uniju. Zahvaljujući projektu “Croatian safe steps CROSS II”, koji se sufinancira europskim sredstvima u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija, zemlja će se moći proglasiti očišćenom od mina do 2026. godine. Autorica tekstova je Nicole Corritore, a fotografija je snimila Silvia Maraone
Krajem 2024. godine, Stalni odbor Bernske konvencije usvojio je prijedlog Europske unije o snižavanju statusa zaštite vuka sa “strogo zaštićene” na “zaštićenu” vrstu. Odluka je stupila na snagu u ožujku 2025. godine. Prema Europskoj komisiji, danas u Europi ima previše vukova, no stručnjaci tvrde da je odluka “znanstveno neutemeljena”. Napadi na pašnjake, kako objašnjava hrvatski biolog Josip Kusak, često su posljedica loših navika, poput puštanja stoke da luta bez nadzora. “Moramo ponovno naučiti koegzistirati s vukovima”, nastavlja biolog, jer “uloga ovog velikog mesoždera u ekosustavu je nezamjenjiva”. Fotke i tekst G. Vale
Od habsburških hotela do egzotičnih životinja, krajolik Velikog Brijuna pripovijeda neobičnu priču otoka. Od malarične močvare, Paul Kupelwieser na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pretvorio je Brijune u luksuzno turističko ljetovalište. Arhipelag je bio elitna destinacija do Drugog svjetskog rata, da bi potom postao ljetna rezidencija Josipa Broza Tita u doba socijalističke Jugoslavije. U ovom nacionalnom parku, jednom od najljepših u Hrvatskoj, danas se mogu susresti jeleni i zebre, nojevi i papige, pa čak i slon. Neki posjetitelji dolaze igrati golf, drugi se odmaraju na otočju bez automobila. Fotografije i tekst: Giovanni Vale
Od svog izvora, na granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Drina teče gotovo 350 kilometara, označavajući veći dio granice između Srbije i Bosne i Hercegovine, prije nego što stigne do vojvođanske ravnice gdje se ulijeva u Savu. Putovanje u slikama koje upotpunjuje istoimenu reportažu. Autor fotografija i teksta je Giovanni Vale.
U petak 24. januara širom Srbije održan je neformalni generalni štrajk, u kojem su se građani iz svih slojeva društva solidarno okupili da podrže studente koji protestuju već dva meseca. Protestna šetnja i razne vrste bojkota i građanske neposlušnosti organizovane su i u Novom Sadu, poprištu tragedije u kojoj je 1. novembra 2024. poginulo petnaest osoba. Fotke: Anica Draganić
Gradska knjižnica Rijeka svečano je otvorena 21. prosinca 2023. u tzv. T-objektu u nekadašnjem industrijskom kompleksu Benčić. Moderna građevina, sufinancirana europskim sredstvima, sastavni je dio četvrti koja je postala važno kulturno središte.
Milica i Silvana su susjede. Milica je Srpkinja, a Silvana Hrvatica. Žive u Krupi, mjestašcu s pedesetak stanovnika u zadarskom zaleđu. Nalazimo se u Krajini, regiji koja se 1991. godine proglasila “republikom”, a koju je Hrvatska vratila u svoje okvire 1995., uzrokujući egzodus više od 200 tisuća Srba. Danas je ovo područje – udaljeno od Zagreba i dijelom napušteno – jedno od najsiromašnijih u zemlji.
Zahvaljujući europskim kohezijskim politikama i fondovima, u okviru programa suradnje Interreg VA Slovenija-Hrvatska, osmišljena su i razvijena dva projekta koja su obuhvatila razdoblje od otprilike petnaest godina: Ride&Bike (2007. – 2013.) i Ride&Bike II (2018. – 2021.). Ove inicijative pretvorile su brdovita područja duž Save i njezinih pritoka, na granici između Slovenije i Hrvatske, u popularne destinacije za bicikliste, šetače i ljubitelje jahanja. Ovdje smo u krupnim crtama razgovarali o projektu.
Projekt, financiran kohezijskim sredstvima EU i okončan 2022., obuhvatio je šest tematskih područja (politički značaj Dunava, priroda, rimsko nasljeđe, kultura i arhitektura, trgovina, duhovnost), uz isticanje raznolikosti (bioraznolikost, krajolici, narodi, arhitektonski stilovi, ideologije) i promjena (transfromacije tijekom vremena, utjecaj na sadašnjost, potraga za korijenina, povijesni tragovi).
